Ultrazvuk štitne žlijezde

Štitna žlijezda je regulator metabolizma pa utiče na skoro svaki sistem u našem organizmu, uključujući krvni pritisak i otkucaje srca. Kod poremećaja hormonskog statusa razvijaju se bolesti smanjene ili pojačane aktivnosti rada štitne žlijezde.

Kod pada proizvodnje hormona,nastaje hipotireoza i procesi u tijelu se usporavaju. Mogu nastati osteoporoza, neplodnost i kardiovaskularne bolesti. Simptoma je mnogo i različiti su kod raznih pacijenata, a najčešći su:

  •  umor
  • smanjena pažnja, koncentracija, pamćenje
  • promjene raspoloženja
  • glavobolja
  • povećanje tjelesne mase
  • promjene na koži
  • osjetljivost na hladnoću
  • poremećaji ciklusa
  • problemi sa plodnošću
  • bolovi u mišićima i opšta slabost,
  • prorjeđivanje kose
  • teškoće pri gutanju.

Kod porasta proizvodnje hormona razvija se bolest hipertireoza. Najčešći simptomi su:

  • gubitak tjelesne mase
  •  ubrzan rad srca( više od sto u minuti)
  • aritmije,
  • nervoza
  • razdražljivost
  • podrhtavanje ruku
  • znojenje
  • učestale stolice
  • umor i slabost mišića
  • nesanica
  • gušavost
  • Promjene u mensrualnom ciklusu

Ultrazvukom štitne žlijezde se uočavaju promjene kod navedenih bolesti kao i kod Hashimoto tireoiditisa. To je autoimuno oboljenje kada organizam odbacuje tkivo štitne žlijezde kao da je strano.

Ultrazvukom štitne žlijezde se registruje oblik, veličina i izgled parenhima štitne žlijezde. Svaka promjena koja se registruje na ultrazvuku štitne žlijezde tretira se kao čvor (nodus). Tada je važno odrediti veličinu, izgled čvora I stepen sumnje na malignitet. Kod 10 -15 % pacijenata kod kojih je nađen čvor ultrazvučnim pregledom štitne žlijezde prisutan je karcinom. Čvor manji od 1 cm uglavnom ne zahtijeva dalju diagnostiku, a ukoliko je veći od 2 cm neophodna je biopsija koja se takođe radi pod kontrolom ultrazvuka. Ultrazvuk štitne žlijezde je neinvazivna metoda I može se raditi I kod djece I kod odraslih.